Rimsko utvrđenje Kalište nalazi se na blagom uzvišenju zvanom Gradac na jugozapadnom obodu stiške ravnice. Zabeleženo je na Pojtingerovoj karti kao stanica Municipium, na rimskom putu koji je povezivao Singidunum (Beograd) sa Serdikom (Sofija) i dalje vodio ka Carigradu. Lokalitet je bio udaljen od Viminacijuma oko 18 rimskih milja (26,6 km). Smatra se da je podignuto u 1. veku nove ere, a da je procvat doživelo u 3. i 4.
Utvrđenje je građeno od kamena, sa masivnim pravougaonim bedemima dimenzija 250 x 150 metara, debljine dva metra.
Danas, obraslo i gotovo neprimetno, Kalište čuva u sebi senke antičkih vremena, trag civilizacije koja je ovde ostavila svoj istorijski pečat.
⟱Zamislite da prilazite zidinama drevnog rimskog utvrđenja, pod nogama vam se pruža prašnjavi trgovački put. Vetar nosi miris začina i vrelog gvožđa, karavan tovara iz Male Azije i Trakije upravo je stigao... Čuju se glasovi trgovaca, zveket bronzanih novčića i ritmično udaranje kopita mazgi koje vuku natovorena kola.
Na kapiji stoje rimski stražari, proveravaju pečate i robu jer ovde sav tovar prolazi pregled. Ovo je strateško uporište i živa tačka na mapi carstva, mesto gde se susreću jezici i svetovi.
⟱Reke koje danas zovemo Vitovnica i Mlava su oblikovale ceo krajolik i ritam svakodnevice. Vitovnica je tada tekla šire i dublje nego danas, obavijajući podnožje utvrđenja u Kalištu poput prirodnog jarka. Mlava, mnogo veća i moćnija, širila se preko današnje stiške ravnice i donosila plodnost okolnom zemljištu.
⟱Stanovništvo područja oko rimskog utvrđenja u Kalištu bilo je raznoliko i menjalo se tokom vekova. Autohtoni Tračani i Iliri postupno su romanizovani, dok su Rimljani donosili običaje, religiju i arhitekturu. Trgovci, zanatlije i porodice vojnika činili su malu ali živu zajednicu u kojoj se život odvijao oko puta, reke i utvrđenja.
⟱Rimski vojnik bio je uglavnom regrutovan između 17. i 25. godine života, služio je u vojsci od 20 do 25 godina. U zavisnosti od ranga, mogao je biti legionar (rimski građanin) ili auksiliarni vojnik (pomoćna trupa iz provincija). Nosio je metalni oklop, šlem, veliki pravougaoni štit i kratki mač.
⟱Javna kupatila bila su jedno od najvažnijih mesta u rimskoj svakodnevici. I najmanja utvrđenja imala su terme, mesta za opuštanje i razgovor.
⟱Van gradskih zidina, duž rimskih puteva, prostirale su se nekropole, mesta gde su se svetovi dodirivali. Spaljivanje i polaganje tela izražavali su veru u prelazak duše iz sveta živih u svet mrtvih. U Kalištu su postojale dve nekropole: južna za kremaciju, severna za sahranjivanje tela, nastala u kasnijem periodu.
⟱Krajem IV veka, Hunski prodori razorili su male rimske garnizone širom današnjeg Braničeva. Tvrđava u Kalištu nije odolela. Zidovi su srušeni, stanovništvo rasuto. Od tada se više nikada nije obnovila. Danas, pod slojevima zemlje i trave, i dalje leži duh carstva koje je nestalo u plamenu.
⟰